Idi na tekst

Mediji#

← Naslovna · Kriterijumi: zarobljene institucije, bogatstvo preko države

Ukratko: sve četiri komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom su provladine. Državni Telekom Srbija kupuje medije i kablovske operatere. Tabloidi koji stalno krše novinarski kodeks dobijaju novac iz budžeta. Nezavisni mediji postoje, ali su izloženi tužbama, napadima i promenama vlasništva. Tvrdnja da su mediji „u potpunom vlasništvu države“ je preterana, ali Monitor medijskog pluralizma procenjuje rizik za političku nezavisnost medija na 97%.

Vlasništvo i kontrola#

Novac#

  • Alo, Informer i Srpski telegraf prekršili su Kodeks novinara Srbije više od 4.000 puta od januara do septembra 2024. U istom periodu su dobili više od 2 miliona evra od državnog oglašavanja i ugovora sa državnim firmama. C
  • CINS je dokumentovao da Informer i Srpski telegraf dobijaju novac na medijskim konkursima iako ih je Savet za štampu opominjao zbog kršenja kodeksa. Srpski telegraf je od 2016. dobio 12,1 milion dinara na 21 konkursu, a Informer od 2017. 10,9 miliona dinara na 15 konkursa (SEENPM). C

Pokazatelji#

Pokazatelj Vrednost
Monitor medijskog pluralizma 2026 sve četiri oblasti u visokom riziku; najgora je politička nezavisnost (81%)
Politička nezavisnost medija rizik 97%
Uređivačka autonomija rizik 90%
Udeo četiri najveća vlasnika na tržištu oko 80%
RSF 2026 104. mesto od 180, najgore u regionu
NUNS 2025 najmanje 379 napada na novinare, 90 fizičkih, 3 presude
SLAPP tužbe 48 od 2020, od toga 14 protiv KRIK-a (Monitor medijskog pluralizma)

Kako se razvijala kontrola (2014–2022)#

  • Feketić, februar 2014: sa YouTube-a je više puta uklanjan satirični snimak napravljen od RTS-ovog priloga u kojem potpredsednik vlade Vučić nosi dete kroz snežnu mećavu. Zahteve za uklanjanje zbog autorskih prava slala je firma registrovana u Austriji. NUNS, NDNV i Fondacija SHARE osudili su uklanjanje. Fondacija SHARE tvrdi da autorska prava nisu prekršena i podnela je krivičnu prijavu. Vučić je odbacio optužbe za cenzuru i rekao da mu je drago što je snimak nasmejao Srbiju. C
  • Poplave, maj 2014: predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović upozorila je 27. 5. 2014. da su sa više sajtova uklonjeni tekstovi koji kritikuju reakciju vlade na poplave. Prema medijima, tri osobe su privedene, a još 20 pozvano je na informativni razgovor zbog navodnog širenja panike o broju žrtava u Obrenovcu. Troje privedenih provelo je devet dana u pritvoru zbog objava na Fejsbuku. BC
  • Vučić i OEBS: Vučić je 2. 6. 2014. u otvorenom pismu optužio predstavnike OEBS-a za „najprljaviju kampanju“ protiv sebe i tražio „jedno obično izvinjenje“. Istog dana Mijatović je saopštila da je posle razgovora sa Vučićem dobila uveravanja da će se on i vlada pozabaviti blokiranjem sajtova i komentara. C
  • Utisak nedelje, septembar 2014: B92 je skinuo sa programa emisiju Olje Bećković. B92 je saopštio da emisija nije ukinuta nego odložena, jer su propali pregovori sa autorkom. Ponudio je da emisiju emituje do novembra, a zatim na kablovskom kanalu B92 Info. Bećković je ponudu nazvala ultimatumom i rekla da iza odluke stoji premijer Vučić, koji emisiju „ne može da trpi“. D Evropska federacija novinara, NUNS i UNS protestovali su. Vučić je rekao da skidanje emisije „nema nikakve veze“ sa političkim uticajem.
  • Predsednički izbori 2017: prema konačnom izveštaju ODIHR-a, kampanjom je dominirao kandidat vladajuće koalicije, koji je istovremeno bio premijer. Granica između kampanje i službenih aktivnosti bila je zamagljena. Monitoring civilnih organizacija pokazao je da su Vučićeve aktivnosti kao premijera dominirale na svim nacionalnim kanalima i u vodećim dnevnim listovima, osim na N1 i u Danasu. REM nije sproveo sveobuhvatan monitoring medija. B
  • BIRODI: od 3. do 23. marta 2017. Vučić je u centralnim informativnim emisijama RTS-a, Pinka, Prve, B92, Happy i N1 dobio oko 632 minuta, a svi ostali kandidati zajedno oko 382 minuta. C
  • Naslovne strane, 30. 3. 2017: SNS je kupio naslovne strane sedam od devet dnevnih listova i na njima objavio Vučićev predizborni plakat, bez vesti. Takve naslovne strane nisu imali Danas i provladin Informer. Funkcioner SNS-a Vladimir Orlić nazvao je to legitimnom marketinškom strategijom. C
  • KRIK, mart 2021: posle hapšenja Belivukove grupe provladini tabloidi i poslanici SNS-a tvrdili su da KRIK sarađuje sa Belivukom. Prema Fondaciji Slavko Ćuruvija, za to nisu izneli dokaze. Kurir je kao osnovu naveo izjavu oca nestalog mladića da ga je Belivuk uputio na KRIK. Kampanju su osudili Reporteri bez granica, Komitet za zaštitu novinara i Evropska komisija. Ministarstvo kulture i informisanja pozvalo je medije da ne povezuju novinare sa organizovanim kriminalom, a Vučić je pozvao da se kampanja zaustavi. Sedam ambasada osudilo je napade na novinare i nevladine organizacije. C → Belivuk i Miljković
  • KRIK, jul 2021: KRIK je objavio delove Belivukovog iskaza tužilaštvu. Prema N1, naslovna strana jednog tabloida posle toga je nazvala KRIK „mafijaško-koljačkim portalom“, a ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin rekao je da je KRIK pokušao da od Belivuka „napravi sveca“. Pink je u specijalnoj emisiji citirao navodno prisluškivan razgovor Belivuka i njegovog advokata. C
  • „Meta porodica“, januar 2022: Pink je 9. 1. 2022. u centralnoj informativnoj emisiji emitovao dvadesetominutni film. Film optužuje javne ličnosti, među njima nezavisne novinare, da sa kriminalcima i stranim službama planiraju ubistvo Vučića i njegove porodice. Prema Koaliciji za slobodu medija, najviše su targetirani urednik KRIK-a Stevan Dojčinović, Branko Čečen, Slobodan Georgiev i Zoran Kesić. Koalicija je tražila da se oglase MUP i tužilaštvo. C
  • Gašić protiv KRIK-a: KRIK je u aprilu 2021. objavio prisluškivan razgovor pušten na suđenju grupi Zorana Jotića Jotke. U njemu član grupe kaže da je Bratislav Gašić, tada direktor BIA, „na kazanu“, što je KRIK protumačio kao primanje novca. Gašić je tužio KRIK za povredu časti i ugleda. Sud je u novembru 2022. prvostepeno presudio u Gašićevu korist, a Apelacioni sud je tu presudu ukinuo u maju 2023. U ponovljenom postupku sud je ponovo presudio u Gašićevu korist i odbacio KRIK-ovo tumačenje izraza. Presuda je pravosnažna, pa KRIK plaća oko 140.000 dinara. KRIK najavljuje reviziju i ustavnu žalbu. A → Selektivna primena zakona

Tokom izborne kampanje 2026.#

Izvori#